Fulap pipol long ol eria we Tropikol Saeklon Lola i pass oli stap fesem dabol disasta from oli run short long kakae mo wota long ol taem we i stap kam.
Situesen ripot, we National Disaster Management Office hemi putem aot long wik ia, hemi talem se fulap karen oli damej long Mere-Lava mo Mota Lava long Torba provins.
Ripot hemi talem tu se oli nidim wan quik respons naoia.
Lanslaed hemi damejem ol karen long Yarsu mo Varsu vilij long aelan blong Epi.
Ms Tousil Basil, Area Administrator blong Vermal Area Kaonsel long Epi, hemi talem se wota hemi nomo sef blong yusum.
“Naoia we situesen blong yumi i stap, yumi andastanem se afta long tufala twin saeklon ia i pas, afta yumi kam tru long wan smol drae taem ia, pipol oli fanem ol kakae oli had blo oli gro,” hemi talem.
“Mo taem saeklon Lola tu i kam bakagen i damejem ol kakae long karen, fulap long yumi ol families oli stap short long kakae.
“Fulap wota sistem blo yumi tu oli damej.”
Plante karen long Ambrym tu oli damej bigwan.
Mr Bong Massing, Area Administrator blong west Ambrym, hemi talem se pipol oli still stap recover yet long Tropikol Saeklon Judy mo Kevin, mo hemia emi wan double disaster wetem El Nino event noaia.
“Kakae we i stap long garden naoia, long information blong yumi nomo, baebae ol kakae we oli stap bai oli no last,” Mr Massing i talem.
“Ol kakae ia roughly should be around fiv dei ol kakae ia bai oli short, from everi garden oli damej and wanem yumi lukim blong talem stret ol damej we i happen long karen emi damej nogud.
“Ol manioc yu ko yu lukaotem long karen yu nomo finem se stamba blong manioc i stap wea?
“Ol wota taro ia yumi save vinis se emia bambae emi stink from emi damej.
“But the most long ol kakae landslide nao hemi kam blong berem long ol communities inland.
“From pipol long ol Komuniti oli live around long ol costal areas be oli but oli mekem garden inland.
“Fulap long ol garden landslide i berem garden blong ol pipol we oli wokem garden inland. Mekem se naoia oli run aot long kakae, blong talem stret oli run aot long kakae.
“Yumi no save se afta long five days ol pipol bai oli survive olsem wanem. Mo tu wota blong mifala naoia long west Ambrym especially from mifala depend long rain wota.
“Plante long ol wota ia oli contaminated mo mifala stap ran short long wota vinis taem we dry taem i stap kam, and taem we saeklon bakaken hemi kam, i causem contamination blong wota ia mekem se naoia pipol long west Ambrym yumi ran aot long wota i semark long south east Ambrym.”