Wednesday, July 1, 2026
24 C
Port-Vila
Wednesday, July 1, 2026
Home Blog Page 311

Nasonal Weta: Friday 05 June

0

Ol aelan long not blong kaontri bae oli kat ren tedei mbe lo narafala pat blong kaontri oli sud gat wan patli klaodi kondisen wetem janis blong smol ren i save foldaon.

Vanuatu Meteorology mo Geo-Hazards Dipatmen i talem se fres win bae i bloa nomol nomo long Saot Is daereksen truaot long grup.

Duti Weta Fokasta ia i talem se maximum tempereja long tedei bae hem i stap long 28 dikri daon long Saot i ko kasem 31 dikri antap long Not. Minimum tempereja blong tunaet bae hem i stap long 19 dikri daon long Saot i ko long 25 dikri antap long Not.

Mr Peter i talem se long solwora, win bae i bloa long wan spid blong 21 kasem 30 knot mo bae i bloa long saotis daereksen. Solwora bae hem i raf tumas mo ko antap kasem haet blong 2.5 mita kasem 3.0 mita. Hem ia bae yumi ekspektem ova long ol kostol wota blong Vanuatu.

Ol seasonal woka i stap long niufala plan blong agrikalja

0

Ministri blong Agriculture i plan blong helpem ol seasonal wokman blong tekpat long agrikalja.

Acting Deputi Direkta long Dipatmen blong Agriculture, Mark Vurobaravu i talem long VBTC se hemia blong mekem se ol wokman blong  Recognised Seasonal Employer mo Seasonal Workers Program oli yusum save we oli lanem  long nara kaontri blong developem graon blong olketa.

“Pat blong plan ia hemi blong addressem shotej blong leba long kaontri mo blong helpem ol wokman we oli pat long program blong leba mobiliti long New Zealand mo Australia,” hemi talem.

Mr Vurobaravu i talem se kavman hemi wantem adresem tu, jalens we i stap taem fulap man i travel ova sea long seasonal wok.

“Taem plante pipol i ko ovasea i afektem  sekta blong agrikalja,” hemi talem.

“Yumi wantem apskilim ol wokman  blong Vanuatu, from save we oli kasem long Australia mo New Zealand, olsem long saed blong horticulture mo Agrikalja long farm, hemi wan benefit blong kaontri. Taem oli kambak yumi wantem se oli kam investem save ia long ples ia bakeken. Mbe long saed blong mane we i kambak long kaontri, yumi wantem daerektem olgeta tru long investmen opsen.”

Ol aktiviti we kavman bae hemi mekem blong helpem ol wokman, hemi bes long interes blong wan lwan long olgeta taem oli kambak long kaontri.

Tony Kalsongi, wan long olgeta Seasonal wokman hemi tokbaot tinktink blong hem long wanem kavman hemi sud putum olsem wan sapot afta long experience we oli lanem.

“I gud taem mifala kambak sapos kavman i save givim sam masineri tul blong i save helpem mifala ol RSE mo SWP woka taem mifala kambak mifala save wok long hem mo i save helpem mifala wetem some skills long wanem mifala lanem aot long we blong mifala save practisim long ol aelen mo ol communities blong yumi.

Mr Vurobaravu i talem se plan ia hemi inkludim tu ol training, statem wan agricultral bisnis, sapotem community coperative, indrodusem ol sabsistance farming mo helpem ol existing agriculture initiatif we i stap vinis.

“Hemia i wan plan we ministry hemi developem wetem Leba ofis mo ol nara sekta mo sapot i kam long Gavman blong Australia mo New Zealand,” hemi talem.

Ol skul i mas provaedem data blong save pat long stimulus pakej

Ol skul i mas provaedem ol infomesen i ko long Ministry blong Education blong save kasem stimulus pakej blong kavman.

Daerekta Jenerol blong Edukesen, Bergmans  Iati i talem se i kat wan system, oli singaotem open VEMIS we everi skul i mas provaedem toksave we i stap long system ia.

Mr Iati i talem se sam kavman skul mo Private Skul oli no kasem yet stimulus pakej from oli no kivim ol data blong olgeta we Ministry blong Education i askem olgeta blong kivim.

“Ol data ia hemi ol information blong wan wan skul olsem amas student oli kat, amas namba blong student long wan wan klass mo nara moa,” hemi talem.

“Evri Provincial Education Ofisa blong wanwan provins oli save vinis blong mas sendem ol infomesen i go long Ministry blong Education blong ol skul oli save kat access long stimulus pakej.”

Mr Iati hemi talem se ministry bambae i no save sendem mane i go long wan skul weh oli no provaedem data blong olketa.

Hemi go hed blong talem se ol private skul oli no stap insaet long system ia, be oli bin askem olgeta vinis blong givim information long Ministry blong Education or Finance Dipatmen blong oli save pat long stimulus pakej.

Ministry hemi konfemem se kavman hemi providem stimulus pakej ia blong helpem ol kavman skul mo tu ol praevet skul.

Daerekta Jenerol blong Edukesen hemi konfemem se ol pikinini oli no sut pem skul fi olsem we foma kavman hemi been kasetem mo hemi stap long loa.

Sexual assault long Tonga i kam antap

0

Sexual assault long ol maena emi kam antap bigwan long Tonga.

Radio New Zealand emi repotem se, Jif Jastis blong Tonga emi talem se, ol sexual offence long ol minors in antap bigwan long kaontri ia.

Lord Jif Jastis Michael Whitten emi mekem toktok ia taem we stap kivim aot sentens blong two boy we ikat 16 yia afta we tufala i assaultem wan gel we ikat 15 yia. Tufala boy ia i risivim wan non-custodial sentences we i minim se bae tufala ino kol lo prisen.

Tufala boy ia i plead guilty long indecent assault mo carnal knowledge be folem ol guilty pleas blong tufala , age, mo co-operesen wetem polis i mekem se bae oli no sarem tufala long prison
Police oli confirmem se indecent assault long ol minors mo rape emi kat high namba we oli kat ol ripot blong em everi wik.

‘Ofa Guttenbeil Likiliki, long Women mo Children Crisis Center, emi talem se plante long ol kes blong long Tonga oli no stap ripotem from oli no likem blong tokbaot long kot blong kivim pruf long wanem i hapen.

 

Helt Ministri i ripotem Leptospirosis keis

0

Ministri blong Helt hem i konfemem fo keis blong Leptospirosis long kaontri.

Sanma Pablik Helt Maneja, Vanua Sikon i talem se tu long olketa keis blong sik ia oli kamaot long Santo we Northern Provincial Hospital hem bin rikodem mo tu we Vila Central Hospital hem i bin rikodem.

Leptospirosis hem i wan infeksen we ol bebet olsem bakteria i kosem be hem i wan sik we i no hapen oltaem mo hem i save kosem wan strong fiva mo feilia blong sam impoten pat blong bodi.

“Long investikesen we hem i bin happen, mifala i bin faenemaot se ol ples we sik ia hem i bin pop aot long hem ia,  hem i to do wetem hao ol pipol oli no manejem gud ol animol blong olgeta o ol hom blong olgeta mo samhao rat hem i expose long ol samting we oli yusum espeseli long kijin mekem se hem i link i ko long infeksen blong keis,” Mr Sikon i talem.

Hem i talem se sik ia Leptospirosis hem i wan sik we i link plante wetem hao yumi intarak wetem ol agent ia olsem rat, ol nara insect mo ol aotdor animol olsem pig.

Ministri blong Helt i talem se sik ia i save kamaot afta long ol hevi ren mo ol flad.

Pablik Helt Maneja ia i talem se afta long saeklon i gat fulap facta we hem i contribute long sik ia. Wan hem i dameij long ol wota sos mo dameij tu long environment blong ol aotdor animol ia olsem pig mo rat so olgeta tu oli faenem i had blong sofaef.

Hem i talem se from risen ia hem i impoten blong praktisim gudfala haejin. Ol pipol long ol komuniti ia oli mas wasem gud ol plet, spun mo ol kijin tul, wasem gud wetem sop mo klin wota o hotwota bifo yu save yusum. Wasem aot pispis blong rat long ol kijin tul ia bifo yu save yusum.

Mr Sikon i talem tu se ol pipol i mas wasem gud ol grins olsem letes, kukamba we pipol i save kakae row nomo.

Hem i talem se oli stap kontinu blong monitarem siknes ia espeseli long ol eria we sik ia i pop aot long hem.

Vanuatu hem i bin gat sam keis blong sik ia bifo. Sik ia hem i save pas long wan man we i kasem sik i ko long narafala sapos sikman ia hem i no wasem gud han bifo i tajem wan narafala man.

Hem i talem se eni age grup nomo i save kasem sik ia mbe i gat meresin blong tritim sik ia.

Presa i ko antap blong Pacific i stap long ‘bubble’

0

Presa i stap ko antap long New Zealand mo Australia blong mas includum Pacifik insaed long ‘bubble’.

Radio New Zealand emi ripotem se, i kat presa long New Zealand blong mekem Pacifik ‘travel bubble’ emi wan prioriti nomata we emi no openem ol boda blong hem wetem Australia iet.

Cook Islands News emi ripotem se, International Pilots Association emi bin fomaly requestem blong New Zealand-Australia travel zone i mas extend i ko long ol Pacific nation olsem Fiji, Vanuatu mo Cook Islands.

Long wan leta we Presiden blong association Mr Sedgwick, emi raetem i ko long Praem Minista blong Australia , emi bin talem se, sakses wei we ol pacific neighbours oli bin limitim spred blong COVID 19 emi soem se oli save expandem ol travel zone be wetem kea.

Michael Hall blong University blong Canterbury , long Dipatmen blong Management, Marketing and Entrepreneurship, emi talem se, wan trans-Pacific bubble bambae emi save helpem everi kaontri we oli stap insaed long hem , long saed blong travel, tourism mo trade.

Seken COVID repatriation blong ol Vanuatu citizens

Nambatu COVID-19 repatriation flaet blong ol Vanuatu nasonal mo residen bae i kam in long kaontri long tedei.

Darekta blong Pablik Helt mo Spokspesen blong COVID-19 long kantri, Len Tarivonda i talem se moa long 70 Vanuatu nasonal mo residen bae oli kam long flaet ia we bae i kam long New Zealand

“Bae i posibol se namba ia bae i save inkris smol from namba hem i stap jenis oltaem,” Mr Tarivonda i talem.

“Mifala i bin pasem infomeisen i ko long ol famili blong olgeta long wanem bae oli ekspektem. From we taem we oli araef long eapot long Port Vila, bambae i kat ol strik protokol mo prosija we bae oli folem. Bambae oli no save luk ol famli blong olgeta.

“Be bambae yumi prosesem ol paspot mo luggage blong olgeta mo bae oli ko stret insaed long ol bus we yumi arenjem blong olgeta wetem taet polis sekuriti mo oli ko long ol kavman designated fasiliti o ol hotel long Port Vila we bambae oli sevem 14 dei kwarantin long hem,” Mr Tarivonda i talem.

Daerekta ia i talem se pipol we bambae oli kam ia, bae oli folem strik rul we World Health Organisation i putum, bifo oli bodem plen, taem we oli stap long plen mo afta we oli leko plen.

Hem ia hem i nambatu flaet long fes steij blong repatriation.

Kolosap 300 Vanuatu nasonal mo residen bambae Vanuatu Kavman i repatriatem olgeta long fes steij blong repatriation ia.

Mr Tarivonda i talem se “ol pipol blong yumi we oli stap olbaot long ol kantri long wol oli plante ia.

“So ol fes flaet we yumi stap mekem long Solomon, tumoro long New Zealand mo hopfuli long wik ia or nekis wik long Fiji, New Caledonia mo Australia, kolosap 300 everiwan, long ol faefala kantri ia we bambae oli kam long fes steij blong repatriation,” hem i talem.

Daerekta Tarivonda i talem se “Nasonal Disasta Manejmen Ofis wetem Ministri blong Foren Afea i stap divelopem medium kasem long tem repatriation plan we bambae hem i tekem onboard ol narafala kategri blong ol pipol blong yumi we oli stap ova sea olsem ol seasonal woka long New Zealand mo Australia mo ol student blong yumi.

“Maet bambae repatriation process ia bambae hem i kohed kasem en blong yia sapos Coronavirus ia hemi stil stap wetem yumi,” Mr Tarivonda i talem.

Fes repatriation flaet hem i bin kam in long las wik we hemi kam long Solomon Aelans.

Praem Minista Bob Loughman hem i bin talem se fes steij blong repatriation plan bae hem i vinis long en blong June.

Hem i talem se seken steij blong repatriation bae i stat off long fes wik blong August. Mo hem ia nao bae hem i kavremap ol narafala kategri blong ol pipol blong Vanuatu we oli stap ova sea, ol seasonal woka long New Zealand mo Australia mo ol Vanuatu student.

Daerekta Tarivonda i preisem ol foren misen blong Vanuatu blong tekemap wok ia long ol pipol konsen.

 

 

 

 

 

 

Fo yia polisi daereksen blong Kavman

0
Kavman i rilisim ofisiel polisi daereksen blong hem blong 2021 mo nekis fo yia.
Wan pres statemen we i kam long ofis blong Praem Minista i talem se hemia i beis long  eria blong invesmen, agrikalja prodaksen mo value chain, edukeisen, helt mo ol nara sevis dilivari.
Mo hemia kaonsel blong ol minista ibin adoptem long miting blong hem long namba 21 May long Luganville.
Kavman i talem se prioriti polisi blong hem naoia hemi blong adresem impak blong COVID-19 mo ol nara disasta olsem Saeklon Harold mo ashfall long Tanna,  we i afektem ekonomi mo laef blong ol pipol blong Vanuatu.
Mo long saed blong medium kasem long long tem, kavman blong Praem Minista Loughman i wantem fokas blong bildim bak ekonomi mo ol eria blong prioriti hemi, blong leftemap prodaksen long eria blong agrikalja, laefstok, fisheries mo forestri.
Strengthenem agrikalja value chain, olsem blong leftemap proses blong raw prodakt, leftemap investmen long agrikalja, promotem trade mo inter aelan trade, indastri mo cooperative, mo krietem ol ekonomik developmen zone.
Expandem seves sekta long bisnis long agrikalja sekta, mo ol nara sekta olsem finansiol seves.
Impruvum  bisnis opotuniti mo investment environment, risilien infrastrakja, edukeisen fasiliti mo aksesibiliti, qualiti helt kea, seves dilivari, natural risos manejmen, mo sekuriti, pis mo jastis.

Nasonal Weta: Wednesday 03 June

0

Sam aelan long Vanuatu bae oli ekspektem smol ren long tedei we bae i save foldaon mbe ol narafala ples long kaontri i sud gat patli klaodi kondisen.

Vanuatu Meteorology mo Geo-Hazards Dipatmen i talem se smol ren bae i save foldaon long ol aelan long Torba. Mbe ol narafala pat blong kaontri i sud gat patli klaodi weta nomo wetem janis blong smol ren i save foldaon.

Duti Weta Fokasta long Meteo Ofis i talem se laet win bae i save bloa long Is i ko long Saotis truaot long grup.

Hem i talem se maximum tempereja blong dei blong tede bae hem i stap long 29 dikri daon long saot i ko long 31 dikri antap long not. Minimum tempereja blong tunaet bae hem i stap long 20 dikri daon long saot i ko long 25 dikri antap long not.

Duti Weta Fokasta ia i talem se long solwora, win bae i bloa long is i ko long saotis wetem spid blong 16 kasem 20knot. Haet blong solwora bae i stap long 1.5 mita mo i save ko antap kasem 2.0 mita ova long ol open kostol wota blong yumi.

Solomon Opposition i kol from Polis Komisina

0
Solomons Opposition emi stap mekem wan kol blong oli apointem wan Polis komisina.
Radio New Zealand emi repotem se , Solomon Islands Opposition Leader, Matthew Wale emi mekem wan kol i ko long governmen blong i mas fulmap posisen blong komisina blong ol Polis.
 Long wan news we The Solomon Star newpepa i ripotem se posisen ia emi bin empti sins las Novemba, afta we contract blong wan Australian,  Matthew Varley emi bin expire.
Mostyn Mangau emi bin apoint olsem acting Komisina mo emi bin stap insaed long wok ia kasem naoia.
Mr Wale emi talem se, posisen blong Komisina emi impoten tumas blong lukluk long ol wok blong polis mo kivim guide long ol mata blong nasional securiti.
Hemi kohed blong talem se, wetem State blong Emergency we i stap naoia i presentem wan difren tinktink blong ol loa enforcemen mekem se emi impoten se oli mas mekem wan fomal apointmen.
  • https://radio.vbtc.vu/radiovanuatu
  • Radio Vanuatu
  • Radio Stations
  • https://radio.vbtc.vu/paradisefm
  • Paradise FM
  • Radio Stations
  • https://radio.vbtc.vu/femmefm
  • Femme Pawa
  • Radio Stations