Ministry blong Trade, Tourism mo Ni-Vanuatu Business i talem se wok i stap kohed naoia blong priperem Vanuatu blong stat expotem ol lokol prodak mo ol lokol rut crop blong Vanuatu i go long tri mein maket ovasi.
Director General blong Ministry blong Trade, Tourism mo Ni-Vanuatu Business, Roy Micky Joy, i anaonsem disisen blong Kavman ia, taem kaontri i stap selebretem 40 yia Indipendens Anniversary.
Director General Joy, i talem se long las 39 yia i nokat gud expot blong lokol kakae mo i gat plante risen bihaen long hem.
Hem i asurem ol fama se kaontri i redi blong taketem maket blong Australia, New Zealand mo New Caledonia.
Hem i talem se hem ia i posibol tru long patnasip we Ministry blong Trade mo Ministry blong Agriculture i gat sins long lasfala yia.
Hem i talem se long las yia Agriculture Department mo Department blong Trade i bin saenem wan niu cooperation we oli kolem Lonnoc mo Lelive Join Cooperation Framework.
“Risal blong hem i kwaet gud, yumi luk fo ta festaem prodaktif sekta long Vanuatu hem i stap kim wan indikesen se yumi redi blong ko long expot maket,” Mr Joy i talem.
“Mi bilif se taem hem i raet mo hem i propa blong yumi stat blong lukluk seriasli long wanem yumi save produsum long ples ia blong ko long expot maket.”
Mr Joy i konfemem se taem boda i open bambae i gat wan delekesen i go long New Caledonia mo New Zealand festaem blong stretem ol las pepa wetem ol kampani mo kavman blong tufala kaontri ia.
Ministry blong Agriculture i talem se ol lokol fama i mas save fitim full populesen blong kaontri bifo oli save expotem bigfala amaon blong kakae.
Director General blong Ministry blong Agriculture, Livestock, Fisheries mo Bio-Security, Moses Amos, i talem se “Yumi mas adresem prodaksen blong yumi fastaem bifo yumi tokbaot expot.”
Hem i talem se “From sapos maket hem i open, bae yumi ran shot long saplae i ko long maket. I mas gat consistensi blong saplae.”
“Yumi mas be able blong pruvum se prodaksen blong yumi hem i save kasem wan level we i gat wan consistens saplae.”
Mr Amos i talem se Vanuatu hem i stil impotem tomato, carrot mo potatoe from lokoli kaontri i no mitim tat consistensi saplae yet.
“Hem i no fol blong ol fama, ol fama oli wiling blong wok mbe hem i rol blong mifala long Ministry blong mifala i kobak blong kivim asistense long olgeta,” hem i talem.
Hem outlaenem ol asistens ia olsem tracta blong plao we ol fama oli nidim blong inkrisim faming prodaksen.
“Yumi wantem se bae everi 72 eria sekreteri bae oli mas gat at lis wan tracta sapoted by ol releven teknikol tul, planting material mo human risos.”
COVID-19 aotbrek i fosem kavman blong hemi nomo dipen long aid be hemi mas folem rod ia blong mekem mani i kam bak blong groem ekonomi blong kaontri.
Hem i advaesem pipol blong go bak mo wok long kraon mo planem manioc, taro, yam mo nara samting blong redi taem maket ia i open.