Plante long olgeta politikol pati long Vanuatu oli no gat transparensi long operesen blong olgeta.
Kolosap haf nomo long olgeta pati we oli tekem part long 2022 general eleksen blong kauntri oli actuali register long Vanuatu Financial Services Commission (VFSC).
Anna Naupa we hemi wan Pacific policy and development specialist i talem long Press Klab tedei se olgeta ia i register wetem VFSC.
Hemi talem se registration blong wan politikol pati hemi impoten from ol vota oli mas save wanem kaen organisation naoa oli stap sapotem.
“Long 2022 eleksen i kat sam pati we oli bin rejista beh oli foket blong re-rejista,” hemi talem.
“So, i minse m ia tu long umi lo saet blong ol votas i gud blong save from sapos ol pati oli no stap kivim evri annual ripot blong olgeta long Vanuatu loa we hemi Vanuatu Financial Seves Komisen we hemi sem loa we hemi aplae lo ol NGO, aplae long ol jej, i aplae long ol bisnis. Sapos ol politkel pati blong yumi oli no stap folem hem ia yumi kat problem long fes ples.”
Olgeta panelists long Press Klab long National University blong Vanuatu i bin toktok long saed blong politikal instabiliti mo politikal parti registration bill.
Dr Gregoire Nimbtik hemi wan Honorary Associate wetem Institute blong Human Security mo Sosel Jens mo hemi talem se wok blong registarem olgeta politikol pati hemi stap insaed long constitusen.
Hemi se ino late yet blong wok long hem from i impoten blong mekem long niufala situation blong politik naoia.
“Hamas long olgeta oli konstitut olsem wan pati weta oli mitim requirement blong wanfala pati o they just like wanem weh mi callem wan family entrepreneurship we i kat sol propriatas wan o tu,” Dr Nimbtik i talem.
“And then bae yu askem yu wan se yu wantem entrastem long wan pati we hemi bes long wan man nomo we hemi ranem o yu wantem putum nation blong yu, putum tras ia o konfidens long wan pati we hemi wan okanaesasen weh i kat konstitutsen blong hem we bill ia hemi talem, hemi kat wan logo, hemi kat wan pati philosophy we antilogy we hemi wan komon gud blong evri wan o yu jes wantem putum nation ia long wan man nomo o tu man.”
Dr Nimbtik i talem se praevet fanding long politikal parti hemi wan bigfala problem.
“The biggest thing nao hemi fanding blong pati from taem yumi lego i fri olsem yumi kat opportuniti blong ol praevet fanding weh oli kam oli fandem ol pati and then as the consequences blem ia nao oli haejakem polisi blong state blong feverem olgeta”.
Foma Hed blong State mo Man we i saen tu long Constitution, Kalkot Mataskelekele i talem se system blong Gavman we Vanuatu hemi gat i bes long democrasi.
Hemi se politikol pati i pat long democrasi ia mbe oli sud play part blong olgeta tu.
“Ol patis oli pat tu blong wan democrasi, blong wan democrasi i strong ol patis oli mas strong.
“Democrasi emi strong ol politikel pati oli mas be well organise, i no blong se wan pati i kerap nomo long taem blong eleksen and then afta eleksen yumi nomo harem nem blong hem which hemi happen tu o tri taem finis long eleksen.”
Hemi olgeta toktok we i kamaot long Press Klab sesen long tedei mo bae igat ol nara sesen we bae i kamap around long semfala topik long ol week i kam.
Press Klab hemi kam wetem sapot blong Vanuatu Broadcasting mo Television Coporation mo olgeta patner blong hem. Watjem diskasen ia long VBTC Facebook pej.