Vanuatu bae i kat blong fastaem wan Wellness Senta long Gaua, Banks aelan, blong dil wetem ol sikman we oli kasem sik suka mo hae blad presa.
Dokta Mark Turnbull we hemi flying dokta long Torba Provins i talem se bambae projek blong senta ia bambae i stat long yia ia long Gaua.
Dr Turnbull i talem se Non- Communicable Disease olsem sik suka mo hae blood presa i kam bigwan tumas long kaontri mo wetem tritmen blong olgeta oli save helpem pipol i kambak helti bageken.
“Mifala i stap yusum tritmen ia vinis long Gaua mbe mifala i kat problem wetem wota,”Dr Turnbull i talem.
“Yumi wantem putum Wellness senta ia long wan ples we i kat wota so i save kat ol wota tritmen, spesel hydro mo physikol therepy tritmen wetem diet mo fast blong handelem ol sik man ia from oli kat spesel sik we hemi jalenjing. Mbe mifala i stap sefem leg blong man wetem tritmen ia we hemi rili efektiv from i wok.
Dr Turnbull i talem se projek ia i save komplit nomo sapos kavman i help mo hemi plan blong oli muvum i ko kolosap long wotafol we i stap long Gaua.
Fes Politikol Advisor blong Ministry blong Infrastructure mo Pablik Utilities, Milroy Cainton, i konfemem se kavman i redi blong helpem niufala senta ia.
“Machinari we Public Works i kat long Gaua, Dr Turnbull i save rikwestem eni taem,” Mr Milroy i talem.
“Mo Dr Turnbull wetem ol patna blong hem bae i tekem wan moa masin blong go daon long Gaua so asistens we bae mifala i provaedem hemi blong karemaot sam tax blong mekem se masin i ko blong kliarem rod. Mo sapos oli nidim fuel bae Public Works Dipatmen i givim. Blong faetem Non-Communicable Disease hemi wan national inisiativ mo sapos wan man olsem Dr Turnball i kat ol plan blong help ten kavman i mas sapotem.”
Long 2030 plan blong kavman long Society Pillar, i steitem Vanuatu i mas kat wan healti populasen blong enjoyem wan hae kwalitukwaliti blong physikol, mentol mo social well being we i talem se Vanuatu i mas katem daon sik blong suka, hae blad presa o kidney mo lung problem.
Medical Superientendent blong Northern Provincial Hospital, Dr Andy Ilo, i bin talem long Krismas in the Park event long Luganville, se abaot 150 man i kasem sik suka long 2020 long Luganville.
Dr Ilo i talem se evri wik, ol mas katem tu pat blong leg blong wan famili from sik suka.
Hemi talem se sapos hemi wan papa, mo hemi wok blong tekem mani mo putum kakae long table, hemi rili sad.
Vanuatu Family Health Association i talem se Non-Communicabol Disis i kam antap long eria blong Point Cross long Saot Pentecost.
Nes blong Vanuatu Family Health Tim long Santo, Nicole Bomere, i talem long VBTC Nius long 2020, se sik ia i kam antap afta long Saeklon Harold from plante kakae long karen i damej mo ol man i depen naoia long ol kakae blong stoa.
Hemi talem se wanem oli faenem se i kat ova 25 pipol oli kasem ol sik blong suga mo hae blad presa.
Eye clinic long Vila Central Hospital i talem se ol pipol oli mas kakae plante helti kakae olsem ol yelo frut mo vejetebol blong adresem sik suka long eye.
Doctor blong eye long Vanuatu, Johnson Kaso, i bin talem se sik blong laef stael olsem sik suka i kam antap bigwan long kaontri naoia mo i afektem tu eye blong plante pipol.
Long wan sevei we World Health Organisation i mekem long 2011 kasem 2012, i soem se Vanuatu hemi kat wan reit blong 2.1 pesen blong ol pipol we oli kasem sik suga long eye.
Dr Kaso i talem se reit ia hemi hae tumas from fulap pipol long population oli kat hae risk blong divelopem sik suka mo bae i afektem eye blong olketa.
“Taem mi bin stap long skul, mi analaesem sam data blong Northern Provincial Hospital long Santo wetem Vila Central Hospital long Vila mo mi faenem se 37 pesen bambae oli save kat problem long eye blong olketa mo distebem visen blong olketa,” hemi talem.
“Hemia i wan bigfala pesentej mo i wan nasonal crisis blong Vanuatu mo yumi everi wan i mas mekem taem blong adresem olsem ol wan wan kavman agensi from i no wok blong hospital nomo.
“Yumi long Dipatmen blong Agriculture i nid blong help tu blong sapotem ol famili long lokol kakae.”
Long eli yia ia,Kavman i saenem wan akrimen wetem Dr Turnbull from hemi luksave ministri wok blong Dokta ia long Torba provins.
Flaeing Dokta Mark i givhan plande taem long taem blong imejensi kes we i lukim i mas flaem ol sik pesen i ko long Santo wetem smol plen blong hem, blong oli risivim medikol sevis long Noten Provins Hospital mo i help tu wetem sej mo reskiu blong trifala yang boe we oli lus long solwota long period blong 3 dei mo hemi operetem medikol sevises long ol aelan blong Torba.
VBTC Nius i kasem infomesen long ol pipol blong Motalava, Vanualava, Torres grup, Merelava mo Gaua se dokta Turnbull i helpem bigwan olgeta.