Praes blong copra bae i ko antap long VT 40,000 long wan tan afta we kavman i kam in wetem wan subsidy blong VT 10,000.
Council blong ol Minister hem i bin apruvum subsidy ia blong ko long olgeta copra baya blong inkrisim copra praes long VT 30,000 i ko long VT 40,000 long wan tan.
Vanuatu Copra mo Cocoa Exporter hem i bigfala baya blong copra mo cocoa long Vanuatu mo hem i bes long Luganville.
Director blong Vanuatu Copra mo Cocoa Exporter, Dyson Wilson, i talem se oli hope blong stat pem copra long niu praes ia long nekis wik.
Mr Wilson i talem se hem ia bambae i helpem plante fama.
Mbe Mr Wilson i talem se oli stap wet yet long subsidy ia, taem kavman subsidy ia i kasem olgeta, oli sud stat pem copra long niu praes ia.
“Fulap long ol fama blong yumi oli stap longwe, oli mas tekem bot i kam kasem long ples we rod i stap long hem blong trak i pikimap copra, so cost blong logistic blong olgeta nomo hemi hae. Mbe wetem praes blong VT 40,000 ia, mi bilif se i kavremap logistic cost blong olgeta and bae oli save mekem sam gud inkam blong olgeta,” Mr Wilson i talem.
Mr Wilson i talem tu se kavman i help wetem copra subsidy mbe Vanuatu Copra Cocoa Exporter olsem wan private kampani bambae i mas faenem wan wei blong save helpem ol fama ia tu.
“Kavman i kivim subsidy mo mifala long kampani, bambae mifala i providem transportation blong olgeta long saet blong pikimap copra blong olgeta fama.”
Council blong ol Minister i bin apruvum long manis ia VT 300 million i ko long akrikalja sekta blong impruvum prodaksen.
Press Ofisa blong Ministry blong Finance mo Economic Management, Gordon Narnhambat, i talem se haf blong mani ia i ko blong sapotem copra prodaksen.
Wan Coconut Farmer long North West Malekula, Edna Morobun, i talem se hem ia hem i wan gudfala nius.
“Naoia we praes bae i ko long VT 40,000, mifala i glad from,” Mrs Morobun i talem.
Hem i talem se, “Hem ia bae i helpem mifala tumas espeseli long mifala we i stap pem scul fee blong ol pikinini.”
Mrs Morobun i talem se sapos i hapen olsem bae plante fama i glad blong produsum copra.
Hem i talem se taem praes blong copra i low, olgeta fama i faenem i had blong kasem mane blong pem scul fee mo lukluk long ol nid blong hom. Mo ol fama i no intres tumas blong produsum copra taem praes i nogud.
Mrs Morobun i talem se afta long Saeklon Harold plante kokonat tri i bin foldaon mbe ol fama oli stap planem bak vinis.
Jimson Vanua, wan Coconut Fama long South Santo, i talem se ol copra produsa long South Santo i nomo stap produsum tumas copra from praes i nogud mo oli fokas moa long kava.
“Mbe naoia praes blong kava i ko daon so sapos copra praes i ko antap olsem bae samfala fama bae oli selaot copra nao,” hem i talem.
I kat araon faev copra baya we oli stap pem copra long Not blong kaontri.
Ol province we oli stap produsum plante copra long Vanuatu hem i Torba, Sanma, Malampa mo Penama Province.