Vanuatu emi redi blong pat long intanasonal miting blong klaemet jens we bai i stap long Dubai long Middel East.
Bigfala miting ya oli singaotem olsem Conference blong ol Pati o COP.
Mo yia ya emi namba 28 miting mo bai emi stat long namba 30 Novemba kasem 12 Decemba.
Taket blong Vanuatu i blong diskasem Loss mo Damej Fund wetem ol bigfala koantri long wol.
COP emi taem ol memba koantri long wol anda long United Nations Framework Conference blong Climate Change (UNFCCC) i kam tugeta evri yia blong diskasem ol problem mo solusen blong ol jens long klaemet mo envaramen we i stap afektem ol pipol.
Long wan press conferens tete, Minista blong Llaemet Jens, Hon. Ralph Regenvanu i talem se taket blong Vanuatu long COP28 emi blong setemap Loss mo Damej Fund.
Emi 30 yia nao we Vanuatu i bin putum tingting blong Loss mo Damej Fund igo long intanasonal level.
Mo Hon. Regenvanu i talem se yia ya, bambai ol koantri i kam blong agri long hem.
“Loss and Damej Fund basicaly emi wan mani blo helpem ol koantri olsem Vanuatu we yumi stap experiensem damej mo los long ol ivents olsem, ol tropikol saeklon we oli kilim yumi, sea level rise (solwota i kam moa antap) we yumi stap lusum infrastrakja, yumi stap lusum homes (haus), yumi lusum ol karen blo yumi,” hemi talem.
“Loss and Damej Fund hemi kam blo fandem emia.
“Mo ol difren kaontri lo wol oli contribute (givim) lo fund, blo helpem ol kaontri olsem Vanuatu.
“So yia ya bai oli agri long hu nao bai i contribute, hao nao bai ol kaontri oli akses lem mo wea ples nao bambai Loss and Damej Fund ya emi staon lem, blong hemi gat ofis blem.”
Vanuatu emi gat sam sakses long sam COP miting bifo, blong kasem ol mani we i givhan long ol projek we i adresem ol jens long klaemet mo envaramen.
Be wetem ol smol aelan nason blong Pacific we klaemet jens i afektem olgeta bigwan, bai i mas gat sam agrimen bitwin ol difren grup blong stap long wan posisen taem Pacific i wantem katem daon plante aktiviti blong klaemet jens.
“Insaed long grup ya i gat fulap differences we yumi no agri long fulap samting,” Hon Regenvanu i talem.
“Be yumi mas finem wei blo yumi compromise (wok tugeta) olsem fasin blo mekem coalition. Yu compromise blo yu ajivim sam samting we yu save ajivim.
“From grup ya bai hemi go faet wetem ol kaontri olsem U.S (United States blong America) wetem Saudi Arabia.
“Ba mi talem se spos yumi stap golo wan faet, olgeta nao olsem ol enemi blo yumi.
“Be yumi sta go blo faetem tebol as much as possible, blo yumi winim wan posisien we yumi wantem.”
88 delegesen memba blong Vanuatu bai i pat long miting we emi includum sam long ol gavman ministri, 2 embasada, ol non-gavman okonaisese mo ol private sekta.