Komuniti blong Taloa long Nguna island bae i kat akses long klin wota wetem wan niu sola pawa wota system long wik ia tru long sapot blong Ministri blong Klaemet Jenjs.
Hemi wan project blong bitim VT2.4 milien we karem sapot mane long Global Green Growth Institute (GGGI) wetem sapot blong National Green Energy Fund (NGEF) anda long Ministri blong Klaemet Jenjs.
Taloa komuniti i stap fesem jalenj blong kat akses long gud mo klin wota long plante yia finis mo naoia akses blong 9 wota tap i kasem doa blong bitim 600 pipol long komuniti.
Wan olfala blong Taloa, John Tamata hemi talem se bifo ino bin isi blong sevem nid blong family taem ino kat wota.
“Lo Nguna mifala nogat wota ia, olsem long bifo long dry sisen we yumi stap fesem mekem se plante long pipol long ples ia oli stap lukoatem wota,” hemi talem.
“Mifala mas finem ol ples olsem digim anda graon wota be samtaem mifala digim hemi no rili fres wota be from wota nogat mifala mas usum nomo blong mifala save survive.”
Wan mama long komuniti, Rael Willie hemi talem tu se oli mas klaem hill blong kasem wota sos.
“Mifala stap ko antap long hill blong kasem wota antap long hill, mifala ko nosave karem fulap bucket mifala karem 1 nomo be taem mifala kam mo mifala usum, ino naf,” hemi talem.
Ol memba blong komunit oli hapi bigwan long sapot we Kavman i mekem blong oli save kat akses long klin wota.
“Mi hope se bae save bilidim ap mifala mo laef blong ol pikinini mo fuja blong olgeta blong continu blong aksesem wan gudfala wota,” Mr Tamata hemi talem.
Taloa hemi wan long 38th komuniti long kantri we wok i bin stat long 2018 mo target blong olgeta hemi blong kasem 2000 pipol long Vanuatu.
Kantri representatif blong Global Green Growth Institute (GGGI), Nobert Maass hemi serem tingting blem long sakses blong projek mo askem ol nara komuniti blong mekem semak.
“We are really hoping and looking forward to this being an example for other communities to pick up similar projects and to come forward, to tell us or tell the Government and hopefully we can follow that example and replicate it to the islands.”
Joshua Nari long National Green Evergy Fund i talem se hemia hemia emi phase 2 blong projek we kat long 15 komuniti long kantri.
Hemi talem se projek olsem i happen tru long wok tugeta blong ol eria kaunsel mo contribution blong ol community tru long wan cooperative blong help sustainem system ia long fuja.
Nasonal Green Energy Fund mo Global Green Growth Institute nao i lonjem Solar Water projek ia.