Eye clinic long Vila Central Hospital i talem se ol pipol oli mas kakae plante helti kakae olsem ol yelo frut mo vejetebol blong adresem sik suka long eye.
Doctor blong eye long Vanuatu, Johnson Kaso, i talem se sik blong laef stael olsem sik suka i kam antap bigwan long kaontri naoia mo i afektem tu eye blong plante pipol.
Long wan sevei we World Health Organisation i mekem long 2011 kasem 2012, i soem se Vanuatu hemi kat wan reit blong 2.1 pesen blong ol pipol we oli kasem sik suga long eye.
Dr Kaso i talem se reit ia hemi hae tumas from fulap pipol long population oli kat hae risk blong divelopem sik suka mo bae i afektem eye blong olketa.
“Taem mi bin stap long skul, mi analaesem sam data blong Northern Provincial Hospital long Santo wetem Vila Central Hospital long Vila mo mi faenem se 37 pesen bambae oli save kat problem long eye blong olketa mo distebem visen blong olketa,” hemi talem.
“Hemia i wan bigfala pesentej mo i wan nasonal crisis blong Vanuatu mo yumi everi wan i mas mekem taem blong adresem olsem ol wan wan kavman agensi from i no wok blong hospital nomo.
“Yumi long Department blong Agriculture i nid blong help tu blong sapotem ol famili long lokol kakae.”
Eye Nurse injaj long Eye Clinic, Monique Tari, i talem se long eli wik ia oli lukim ova 50 pipol wetem eye problem from sik suka. Hem ia long taem blong trening blong ol eye nurse raon long kaontri.
Hemi talem se sik blong suka i save mekem man i blaen mo fulap long ol pipol ia oli blaen.
“Mifala i sapraes from namba ia i ko antap long shot taem ia nomo from nomoli long ol nomol dei, mifala i stap luk ova 30 pipol olsem we oli kat sik long eye,” Mrs Tari i talem.
“Ova 50 pipol ia oli stap long age blong nine manis bebe kasem ova 60 yia.”
Wan patient we i kam long Aneityum, Shim George, i talem se hemi bin kasem sik suga mo i bin afektem eye blong hem.
Hemi talem se ol pipol i mas lukaotem gud kakae blong olketa.
Mrs Tari i talem se ol pipol i mas kakae ol frut olsem orange mo ol yelo vejetebol blong kipim eye i helti oltaem.
Dr Kaso i enkarejem ol pipol we oli kat sik suka blong no mas wet mbe mas ko pas blong jekem status blong eye blong olketa.
Hemi talem se hemi impoten blong jek eli bifo i leit.