Climate Change i mekem bae i kat moa strong saeklon long taem blong Saeklon Sisen.
Lecturer environmental science/climatologist long National University blong Vanuatu, Robson Tigona i talemaot long VBTC Post Cyclone Special Coverage long wik ia.
Hemi talem se long history blong Pacific, ol bigfala saeklon i kam long January, February mo March.
“So blong yumi talem se ol saeklon blong yumi oli kam moa worst bitim climate change mi save talem se yes mo bae yumi talem se wetem global warming we yumi kat climate change i mekem se namba blong ol smol Saeklon olsem Category 1 0 2 hemi stap drop,” Mr Tigona i talem.
“Mbe namba blong ol severe(Strong) Saeklon we 3,4, 5 hemi stap inkris. So bae yumi talem se frequensi blong ol bigfala saeklon i stap inkris mo intensity tu. Mo semtaem ol Category 1 mo 2 i stap drop. So gudfala exempol nao hemi Saeklon Pam long 2015 mo afta long 1 yia nomo Saeklon Winston i strakem Fiji. Bae yumi talem se tufala saeklon ia i category 5 mbe long realiti tufala i sud category 7, 8 0 9. Mbe from se category i ko vinis long 5 nomo.
“Ating so fuija bae oli mas muvum category hemi ko antap bitim 5 blong cater blong ol Saeklon olsem Winston mo Pam.
“Long saeklon sisen ia Vanuatu, New Caledonia mo Queensland i stap long ol hae risk blong fesem saeklon; So bae yu luk ol saeklon we oli stap form ia hemi long Queensland, o solwota bitwin Vanuatu mo Queensland o Judy hemi bin form long Not blong Fiji mo hemi kam long Vanuatu; So everi saeklon sisen oli defren, Hemia nao yumi luk long las wik Saeklon Judy i kam long Wednesday ten long Friday yumi kasem Tropikol Saeklon Kevin hemia long Efate. Hemia hemi tufala low presa we i bin stap develop vinis mo i kam saeklon. Mbe i kat wan climatic circulation we oli singaotem Madden Jillian Oscillation we i tekem 4o dei mo i stat long East Africa mo i kam koko i en ap long Center blong equator long Pacific so wanem we i hapen se taem tufala low presa i stap develop, afta Oscillation ia i kam mo hemi laetem faea blong tufala saeklon ia mo hemia nao yumi luk bigfala impact blong hem we i hitim Vanuatu. So wanem i hapen se tufala i kam severe tropikol saeklon. Long saed blong climate hemia nao wanem we i hapen mo bae yumi talem se naoia tu yumi stap long La nina climatic kondisen so i minim se solwota long West Pacific hemi warm, so solwota long Vanuatu, Solomon Islands, Papua New Guinea, Coral sea mo spes bitwin Australia mo Indonesia ia so hemia nao fulap saeklon aktiviti i bin hapen long plesia.
“Hemia hemi wan samting we i bin hapen long 1985 mo mi no kobak long taem blong luk wanem stret climatic kondisen we i bin hapen mbe long yia ia i bin kat saeklon Erick mo Nigel we i bin hapen day apart nomo so hemi semak scenario we i bin hapen long 2023 afta we i bin hapen long 1985 long January. Mo yumi mas andastanem tu se long las yia, Wol Meteo i bin anaonsem se hemi festaem long 21st century we yumi kat triple La nina we i kat long 2020, 2021 mo 2022 so hemia nao i mekem ol saeklon ia mo i link mo even Saeklon Gabrielle we hemi ko i mekem damej long New Zealand we yumi luk
“Saeklon Erick i crosem Penama mo i ko i mekem bigfala damej long Fiji. So taem yumi tokbaot ol severe saeklon hemi olgeta we i Category 3, 4 mo 5. So wanem we i hapen long pas, climate kondisen ia nao i provaedem blong wan saeklon i kasem wanem kaen category.”