Wan miting bae i hapen ovasi blong adresem isu we ol Seasonal wokman i stap ronwe long ol farm.
Minista blong Internal Affairs, Ismael Kalsakau i talem toktok ia blong rispon long kwesten blong Ambrym Memba blong Palemen, John Salong se kavman i awea se ol seasonal wokman i stap ronwe long ol farm mo spoilem nem blong Vanuatu.
Minista Kalsakau i talem se isu ia i kambak long ol agent we oli stap sendem ol wokman ovasi.
Hemi kwestenem se hao nao bae Vanuatu i dil wetem isu ia we kos blong hem nao i stat long kaontri.?
“Long July 28 -29 bae i kat wan miting blong evri stakeholda long Cooks Bay long New Zealand. Mi talem vinis long Horticulture bisnis blong New Zealand bambae mi present long plesia from mi wantem se bae yumi negociatem ol terms blong mekem sua se ol wokman blong Vanuatu oli kam mo givhan long ekonomi blong yu be yu givhan long olgeta long kondisen we i fea.
“So hemia nao situasen we i stap, samtaem yumi tink se hemi ronwe mo spoilem nem blong olgeta be yumi statem problem i stap mo stap pointem finga i ko longwe.
“Ol pipol blong yumi taem oli aot blong bae oli ko wok, i isi tumas blong bae yu explen lem se bae yu ko yu kat hemia mo hemia mo yu mekem olgeta i stap saenem ol kondrak be oli no andastanem,” Minista Kalsakau i talem.
“Taem ol lokol i stap ko kasem long ovasi, hemi sek se expektasen blong benefits we hemi stap blong kasem hemi no kasem. Ale i mekem se i kat isu bitwin hem mo tufala employer we stampa blong hem, hemi man we i enkejem hem long wok long Vanuatu. Ol agent oli mas plei pat blong olgeta tu.
“Nao long ples olsem Australia, yumi nid blong faenem mein resen from wanem ol seasonal wokman i stap ronwe. From Memba blong Parliamen blong Ambrym i talem se oli spoilem reputation o nem blong Vanuatu we mi no agri long hem from hemi no lisen gud long ol pipol we oli stap longwe ia.
“Sam boss we oli rikruitim ol seasonal wokman oli harsh tumas, oli no tritim gud olgeta, oli mekem olgeta i slip long kondisen we i no stret. Mi risivim plante text we oli sendem kam se luk long wan wik mi risivim moa long 70 dollar we mi sud kasem 700 dollar. Ol wokman blong yumi ia, mo from oli nogat wan outlet blong ko komplen long hem, from taem ol agent oli sendem olgeta i ko, oli stap long Vanuatu be Ni-Vanuatu ia i ko stap trabol long Australia.”
Minista Kalsakau i talem se kavman bae i rikruitim fo Liason Ofisa blong beis long Australia mo New Zealand.
“Olgeta nao bae oli wok blong adresem ol isu olsem ol wokman i stap ronwe long ol farm we oli ko wok long hem,” Minista Kalsakau i talem.
Wan seasonal wokman long Australia we i no wantem nem blong hem i kamoat, i talem se oli no wok blong tu manis nao from farm we oli wok long hem i employem tumas wokman.
Hemi askem blong kavman i sendem ol Liason Ofisa i ko daon ariap blong jekem ol wokman long ol farm.
Wan nara wokman blong New Zealand i talem se reit blong mani i gud.
Hemi talelm se problem blong ol wokman i stap ronwe i hapen bigwan nao long Australia.
Minista Kalsakau i talem se ol agent i mas mekem sua se ol bifo oli sendem ol lokol i ko wok, oli mas mekem sua se oli andastanem ol kontrak from taem oli jam long plen oli save wanem blong expektem.
Mr Salong i askem kwesten ia blong Vanuatu i save tekem bak gud reputation blong hem olsem wan sending kaontri blong Labour Mobility.