Six kes blong fish poison long Not Pentecost long Wednesday wik ia.
Co-Director blong ship HELPR- 1, Dr Basil Leodoro i konfemem wetem VBTC Nius se ship i kasem long Loltong, Abwatuntora mo Laone taem oli faenem ol kes blong fish poison ia.
“Mifala i bin luk six long olgeta sik man ia; Mifala i tritim fo long olgeta; Wan hemi sik bigwan tumas mo i mas admit; Ol nara 4 ia oli outpatient kes. Mifala i harem infomesen tu se i kat ol nara memba blong komuniti we sik mbe mifala i no luk olgeta,” Dr Leodoro i talem.
“Mifala i harem sam storian tu taem mifala i tritim ol kes ia, i kat storian se sam woka blong kavman mo ol pipol long ol nara vilij long Not Pentecost oli sik from fish tu. Mi save se Fisheries i oltaem putum aot ol advaes long yumi we yumi stap kakae fish. Wan long ol kes ia hemi sik bigwan mo mifala i mas tritim hem kwiktaem blong save sefem laef blong hem. Mi nosave se ol nara ples i afek o mbe eria blong Not Pentecost yumi mas waj aot long ol rif fish. Ol fish blong dip solwota hemi oraet.
“Ol nurse practitioner we oli stap long plesia oli save tritim fish poison, mo ating hemi impoten blong kam eli sapos yu kakae wan rif fish mo yu arem yu weak, yu arem olsem yu nosave pulum wind, ples i hot, yu drink samting mbe yu nosave swallem daon, yu draot, bel i nogud o yu sitsit wora, eni saen olsem haf haoa o 1 haoa afta we yu kakae fish hemi wan strong saen se yu kasem fish poison mo yu mas askem help long klinik kwitaem.
“Ship Helpr 1 i bin stap long eria blong Not Pentecost long wik ia taem ol sik man i bin arem nogud mo tim hemi bin ko shoa long Loltong mo yumi tritim olgeta antap long klinic blong Latano. Mo tri long olgeta, mifala i mas muvum olgeta i ko long Abwatuntora health senta.
“Mi bin post long social media(fesbuk) blong talem se ating long eria blong Not Pentecost, fish poison bae i save afektem ol pipol we oli kakae rif fish raon long eria ia. Yumi we yumi ko stap sakem string kolosap long ol coral, ol kaen fish ia nao olsem los o carong, poison i save stap insaed long bodi blong olgeta. Taem fish i bigwan, poison blong hem tu i bigwan. So taem fish hemi smol, hemi kakae smol coral nomo i mekem se poison i no bigwan. Mbe ol bigfala fish oli kakae fulap smol fish mo poison i save hip i stap insaed long bodi blong olgeta espeseli long hed blong fish wetem kolosap long ol gill o wing blong hem, hemia hemi ol eria we poison i save hiphap long hem.
Dr Leodoro i talem se i kat tu type blong fish poison.
“Wan ia nao hemi Ciguatera we ol man i kakae ol rif fish mo tritmen blong hem hemi mas drink plante wota nomo from fulap taem oli draot mo sit wora mo lusum plante wota we i save lusum 4-5 lita long bodi mo hemia nao i mekem plante man i stap ded kwik from oli lusum wota long bodi kwiktaem,” Dr Leodoro i talemaot.
“Nara kaen fish poison we yumi no storem gud fish, yumi cajem fish long moning, yumi putum nomo i stap long sun kasem long aftanun, afta yumi no putum long icebox o hemi ko long icebox mbe i leit from i bin stap longtaem tumas outsaed afta taste blong hem i olsem iron o hemi nomo fresh, so eni fish olsem tuna bae yumi save sik long hem sapos yumi no storem gud. Tritmen hemi blong mas drink plante moa wota.”
Dr Leodoro i askem pipol blong mas jekem gud fish we oli stap hukum.
“Prevention hemi better than cure,” Dr Leodoro i talemaot.
Ol pipol oli mas lukaot long fish poisoning long manis March folem jens long temperature blong solwota long wik ia.
Woning ia i kamaot long Weta Ofis.