Saturday, February 8, 2025
29.8 C
Port-Vila
Saturday, February 8, 2025
More
    Saturday, February 8, 2025

    Akses long climate change fund

    Vanuatu bae i wok blong aksesem ol mani blong climate change long Wol blong impruvum infrastructure mo kipim pipol i sef.

    Minista blong Climate Change, Ralph Regenvanu i talemaot long VBTC Stret Tok long wik ia se hemi wan prioriti wok folem inkris impak blong climate change.

    Minista Regenvanu i talem se i kat wan bigfala mani long Wol blong dil wetem climate jens.

    “Yumi long Port Vila we hemi constituency blong mi, jes long yia ia yumi luk ol efeks blong flooding. Yumi luk fo example se ful Bladinia ia hemi wan ples blong flood nao mo evri man we oli invest long haos longwe olsem yu stap long wan problem nao. I nid blong kat sam wei blong dil wetem ol efek blong flooding, ol rod we ren wota i stap washem aot, ol pipol we oli nosave kat akses long skul mo health senta from oli liv long ples we i kat flooding long taem olsem ia so ol isu olsem ia nao i mekem se yumi nid blong karem moa asistens blong impruvum infrastructure blong kipim pipol i sef mo kat moa mani blong mekem moa climate resilient infrasture mo seves deliveri i ko long pipol blong yumi,” Mr Regenavnu i talem.

    “Climate Change hemi afektem evri saed blong laef blong yumi; yu save tokbaot rod, wharf mo jetty, yu save tokbaot education, health mo yu save tokbaot eni tink mo i minim se yumi save aksesem fulap extra mani we yumi nogat naoia blong mitim ol nid blong yumi. Mo exempol yumi bildim ol rod we bambae i no wan ren i kam, i washem ale yumi ko berem bakegen. Mo sapos yumi wantem bildim wan propa rod we yumi mas spendem ten taem amaon we blong bildim wan propa rod we i minim se i mas kat drainage, mekem ol hil cement mo badget blong yumi i no naf blong mekem ol samting ia. Mbe i kat ol climate finans we i tagetem ol eria olsem nao.

    “Olsem niufala minista blong climate change, wan prioriti blong mi hemi blong yumi traem aksesem ol mani; I kat fulap mani blong climate change naoia long Wol mo yumi save se budget blong Vanuatu hemi amas nomo mo hemi kamaot long revenue blong tax payer we yumi kat ol developmen patna oli stap asist. Mani ia i tagetem climate change mbe yumi no stap aksesem enaf.”

    Minista Regenvanu i talem se bae oli wok blong better manejem mo direktem ol fand ia.

    “Mo hemi wan joint inisitiv blong Ministry blong Climate Change wetem Ministry blong Finans naoia blong mifala i mas setem ap wanem oli kolem wan Aggrecating Entity, hemi wan niu ofis bae mi givim exempol olsem Vanuatu Project Management Unit. Wan samting olsem we hemi specificali blong climate finans. From fulap climate finans we yumi risivim naoia. Mani blong climate change hemi mas kam tru long ol narafala organisation ale oli implementem ol program blong Vanuatu. Ale exempol wan long ol fes fanding we yumi risivim long Vanuatu tru long Green Climate Fund we hemi set ap antap long Paris  agrimen o United Nations Framework Convention on Climate. Mani hemi kam mbe from yumi nosave handelem long level blong kavman so hemi kam tru long wan NGO(Non Government Organisation) afta oli administarem long kaontri blong yumi mbe mifala i biliv se yumi kat capasiti naoia.”

    Minista Regenvanu hemi toktok wetem VBTC Journalist, Leah Lowonbu long Stret Tok Program long Wednesday.

    Video series

    spot_img

    Must Read

    • https://radio.vbtc.vu/radiovanuatu
    • Radio Vanuatu
    • Radio Stations
    • https://radio.vbtc.vu/paradisefm
    • Paradise FM
    • Radio Stations
    • https://radio.vbtc.vu/femmefm
    • Femme Pawa
    • Radio Stations