Wednesday, July 1, 2026
24.1 C
Port-Vila
Wednesday, July 1, 2026
Home Blog Page 309

Nasonal Weta: Friday 12 June

0

Ren bae i foldaon ova long ol aelan long Not blong kaontri long tedei.

Vanuatu Meteorology mo Geo-Harzards Dipatmen i talem se mbe long ol narafala pat blong kaontri oli save ekspektem smol ren wetem wan patli klaodi kondisen.

Duti Weta Fokasta long Dipatment ia i talem se fres win bae i bloa long is mo saotis truaot long grup.

Hem i talem se top tempereja long dei tede bae i stap long 27 dikri daon long saot i ko long 31 dikri antap long not. Minimum tempereja long tedei naet bae hem i stap long 21 dikri daon long saot i ko long 25 dikri antap long not.

Duti Weta Fokasta ia i talem se long solwora, win bae i bloa long saotis long spid blong 21 kasem 30 knot. Solwora long kaontri bae hem i raf wetem haet blong 2.5 kasem 3.0 mita.

Climate Change Minista i no putumaot eni COVID helt risk

Ministri blong Helt i talem se Minista blong Climate Change hem i no putumaot eni COVID-19 helt risk from hem i bin aplaem social distancing.

Spokspesen blong COVID-19, Len Tarivonda i talem se “long assesmen blong yumi blong helt, i nogat any risk se Minista blong Climate Change hem i putum hem wan long wan risk blong kasem COVID-19 o blong transferem COVID-19.”

Respon ia i kam afta we fes ordinari siting blong palamen i no bin save kohed long Thursday moning from ol memba long oposisen saed i no bin tenap long siting long dei ia mo boycotem palamen folem alekeisen se state minister ia i brekem COVID-19 rul mo ko long wan kwarentin fasiliti.

Minista blong Climate Change, Bruno Leingkone i talem se bifo hem i ko long kwarentin fasiliti ia, ol protocol ofisa oli stap finis, Commander Police South, Operation Manager blong National Disaster Management Office, Jimmy Narua mo wan memba blong COVID komiti.

Hem i talem se “oli arenjem mo protocol i stap, taem mi ko, mi ko stret long administration mi mit wetem maneja vinis afta mi kamaot. Hem i ten minit nomo. Mifala i stap smol taem nomo ale mi kambak.”

Minista Leingkone i talem se hem i bin ko blong toktok from isu blong wan long olgeta polis ofisa we i stap long kwarentin.

Mr Leingkone i talem se hem i ko nomo blong toktok wetem boss blong kwarentin fasiliti ia blong kivim assurance nomo se bambae olgeta i mekem sua se i gat securiti long fasiliti i stap.

Hem i talem se hem i no bin mitim olgeta we oli stap long kwarentin, hem i ko stret nomo long administreisen, toktok wetem boss blong quarantine fasiliti mo hem i kambak.

Oposisen Lida Ralph Regenvanu i talem se “Loa blong Vanuatu hem i aplae equali long everi citizen blong Vanuatu mo palamen ia hem i ples blong mekem ol loa.

“Yumi no mekem ol loa we sam man oli save trikim, so yumi kol upon kavman, Praem Minista, yu traem mekem wan samting long ol kes olsem?

“Hem i no festaem we minista i mekem fasin ia long tis kavman,” Ralph Regenvanu i talem.

Lida blong Kavman, Praem Minista Bob Loughman i talem se opposition hem i no nid blong boycott be hem i mas faenem stret infomeisen fastaem.

Hem i se long lukluk blong hem opposition i usum keis ia nomo blong pleim politik blong hem.

Praem Minista Loughman i talem se Minista blong Climate Change i bin ko long wan risot ia mo hem i bin exercisem COVID-19 protocol.

“Sapos hem i bin gat courtesy blong jekem weta o not nius ia hem i tru ten hem i tekem aksen folem, because hem ia hem i konsen blong yumi everiwan,” Praem Minista Loughman i talem.

Hem i talem se “mi wantem talem olsem se having namba tri extension blong steij of emejensi, everi man long kaontri ia oli save wok mo responsibiliti blong olgeta.”

Fes Ordinari siting blong Palemen we i sapos blong mit Thursday hemi muv iko long Tuesday 16 June.

Spika blong Palemen, Gracien Shadrack hemi adjounem palemen from ino gat quorom blong palemen i gohed.

Long Thursday, everi memba long saed blong Gavman i bin stap long palamen mbe olgeta long oposisen i no bin tenap.

 

Wok blong ol nekis repatriation flaet i stap kohed

Vanuatu Kavman i stap negosiet yet long ol narafala COVID-19 repatriation flaet blong ol stranded citizen mo residen ova sea.

Dipatmen blong Foren Afea i talem se Kavman blong Vanuatu i stap negosiet yet long deit blong ol flaet ia.

Daerekta blong Foren Afea, Yvon Basil, i talem se i nogat konfem flaet yet kasem en blong wik ia.

Hem i talem se ol nekis repatriation i sud lukluk long ol stranded Ni-Vanuatu long Fiji mo New Caledonia.

Mr Basil i talem se mbe las repatriation flaet bae i blong tekembak ol stranded Ni-Vanuatu long Australia.

VBTC i kasem repot tu long kavman se i gat negotiation tu i stap ko hed blong tekem back ol seasonal woka i kam bak long kaontri.

Fes repatriation flaet we i bin hapen i tekem bak olgeta Vanuatu nasonal mo residen long Solomon Islands. Mo olgeta Vanuatu nasonal mo residen ia oli bin go tru long 14 dei quarantine oli kamaot vinis long tedei blong save kobak long ol home mo famili blong olgeta.

Nambatu repatriation flaet i bin tekem bak olgeta Vanuatu nasonal mo residen long New Zealand. Olgeta ia oli stap yet long quarantine.

Mo nambatri repatriation flaet i bin tekembak olgeta Vanuatu kru blong turis bot we oli bin stap long Philipines. Olgeta ia tu oli stap long quarantine yet naoia.

Kavman hem i bin talem se hem i plan blong finisim fes pat blong repatriation long en blong June. Mo nambatu pat blong repatriation bae hem i stat bakeken long August.

National Provident Fund blong kam bigfala shea holda blong National Bank

Kavman hem i disaed blong salem bigfala shea blong hem long National Bank blong Vanuatu i ko long Vanuatu National Provident Fund.

Council blong ol Minista i endosem desisen blong Vanuatu National Provident Fund (VNPF) i inkrisim shea blong hem long National Bank blong Vanuatu i ko long 60 pesen.

National Bank blong Vanuatu (NBV) i gat tri sheaholda, Vanuatu Kavman we i stap holem 70 pesen shea onasip, Vanuatu National Provident Fund wetem 15 pesen mo International Finance Corporation wetem 15 pesen.

Mbe naoia Council blong ol Minista i rekomedem blong Vanuatu National Provident Fund i inkrisim shea blong hem blong 15 pesen ia i ko long 60 pesen.

Minista blong Faenans, Johnny Koanapo, i wan hapi man taem hemi anaonsem brektru ia long wan pres konfrens.

Minista Koanapo i talem se “long rekomendeisen blong Council blong ol Minista, Vanuatu National Provident Fund board hem i also apruvum 5 June se bambae VNPF hem i inkrisim shea holding blong hem insaed long National Bank blong Vanuatu i ko long 60 pesen.”

“Mo mi andastan tu se hem ia hem i bin ko tru long konsolteisen mo kaonsel hem i tekem disisen ia,” hem i talem.

Minista Koanapo i gohed blong stresem impotens blong wok tugeta blong tufala nasonal faenansel institusen ia.

Hemi pointemaot se wetem 60 pesen shea blong VNPF ia i riflektem slogan blong NBV we hemi Vanuatu’s Own Bank.

Minista blong Finance ia i talem se “VNPF wetem jenerol maneja wetem everi bod memba we oli stap wok had mo taem we kavman hem i tekem wan disisen olsem, semtaem nomo oli kontinu blong wok blong sapotem rekomendeisen o disisen blong Council blong ol Minista.

“Inkris long invesmen blong Vanuatu National Profident Fund long National Bank hemi wan opojuniti mo bambae hem i minim se tufala bae i kontinue blong joinem han blong wok tugeta blong ajivim ol nasonal gol we kavman hem i setem,” Minista Koanapo i talem.

Plante toti long plante kostol eria

Fulap kostol eria long Vanuatu i gat tumas toti long hem.

Wan marine litter survei we bin hapen long World Oceans Day long namba 08 June we i kaverem ap wan distens  blong 3.5km i bin faenemaot.

Marine litter survei ia we Maritime mo Ocean Division i okanaesem wetem sam kavman dipatmen, Wan Smol Bag Theatre mo Live & Learn oli bin ko aot long Not blong Efate blong mekem marine litter survei ia long kostol eria blong Punagisu, Emua mo Samma vilij.

I bin gat tu ol komuniti memba blong ol trifala vilej ia oli bin joinem tim blong mekem survei ia.

Hed blong Maritime mo Oceans Division, Tony Tevi i talem se tim we hemi lidim i bin disaed blong usum impoten dei blong ocean blong help klinim solwora.

Hemi talem se i gat fulap toti long solwora we oli bin faenem long ol eria ia, we i kontribute bikwan blong destroem ol living ting long solwora.

I no hemia nomo, be i contribute tu long fish poisoning long eria blong Not Efate.

Okeisen ia i no blong komemoratem nomo Wol Oceans Dei be hemi blong selebretem tu strong patnasip wetem ol releven patna inkludum ol komuniti long proteksen mo manejmen blong ol marin risos.

Ol wok ia, hemi inlaen wetem fes nasonal polisi blong ocean we i bin lonj long 2017.

Ol toti we tim i bin karemaot i gat ol toti blong plastic bag, ol toti tin, wota botel, pepa stro mo ol narafala moa.

Olympic selebresen bae i stap long June

0
Strength, fitness mo healthy living hemi mein mesej long Olympic selebresen blong yia ia long manis ia.
James Malau, Sports Divelopmen Ofisa long Vanuatu Association blong Spot mo National Olympic Committee i talem se Olympic slogan blong yia ia emi stap fit, stap strong mo stap healthy mo emi stap invitem evriwan blong patisipet long Port Vila.
 Mr Malau i talem se bai emi wan haf dei selebresen nomo mo i no olsem olgeta pas yia.
“Bai i kat wan fun kros kaontri run we bai i karem tugeta ol peren,yut mo ol pikinini blong join mo selebretem dei ia,”hemi talem.
“Mo komiti blong even bae i traem bes blong olketa playa i meintenem social distancing.”
Mr Malau i talem se dei ia bae i lukim olgeta man,woman, pikinini mo olgeta yut bai oli experiensem wan new jenj long even ia.

Nasonal Weta: Thursday 11 June

0

Ol aelan long Not bae oli ekspektem ren mo samtaem hevi ren long tedei.

Vanuatu Meteorology mo Geo-Harzards Department i talem se be long ol narafala pat blong kaontri i sud gat klaodi kondisen wetem janis blong smol ren i save foldaon.

Duti Weta Fokasta long Vanuatu Meteorology mo Geo-Harzards Department i talem se fres win bae i bloa ova long grup.

Hem i talem se maximum tempereja long tedei bae hem i stap long 27 dikri daon long saot i ko kasem 31 dikri antap long not.

Duti Weta Fokasta ia i talem se minimum tempereja long tedei bae hem i stap long 22 dikri daon long saot i ko kasem 24 dikri antap long not.

Hem i talem se long solwora, win bae i bloa i kam long is i ko long saotis wetem spid blong 21 kasem 30 knot. Solwora bae hem i raf wetem wan haet blong 2.5 kasem 3.0 mita ova long Saoten, Channel mo pat blong sentrol wota. Mbe long solwora long ol narafala pat blong kaontri, win bae hem i bloa i kam long is i ko long saotis wetem spid blong 16 kasem 20 knot. Mo haet blong solwora bae i stap long 2.0 mita.

Erakor futbol klab i pripea from futbol kompetisen

0

Ol futbol pleia blong Erakor Futbol Klab oli stap pripea from ol kompetisen we bai i kik off long July.

Hed Koj blong Erakor Golden Star, Noel Benjamin i talem se wetem futbol we bai i stat long nekis manis, i lukim fulap futbol klab i stap statem off olgeta trening vinis from ol kompetisen ia.

Hemi talem se Erakor Futbol Klab i no ko tru long olgeta internal strakja trening yet from oli stap wet long disisen blong miting blong Vanuatu Football Federation long Santo.

Hemi talem se oli save long ol disisen blong Vanuatu Football Federation blong statem ol nomol aktiviti blong futbol afta we oli stopem from situesen blong coronavirus mo social distancing.

“Ol boe oli stap mekem ol smolsmol trening nomo,” Mr Benjamin i talem.

Hemi talem tu se bai emi tekem smol taem blong olgeta pleia oli save kambak gud long olgeta trening.

“Yumi statem trening i ko mo bae yumi jes disaed long wan final tim blong wan kem,” hemi talem.

Fo polis ofisa i stap long kwarentin

Fo polis ofisa mo tu hotel staff i stap long kwarentin naoia from oli brekem loa blong COVID-19.

Spokespesen blong COVID -19, Len Tarivonda i konfemem wetem VBTC mo talem se oli bin tekem foto tugeta wetem ol nasonal we oli kam long Solomon Islands.

Mr Tarivonda i talem se foto ia i bin ko raon long social media.

“Inciden ia i hapen long sam dei i pas mo National Disaster Management Office i putum olketa long kwarentin long semak dei we oli tekem photo ia,” hemi talem.

“Risen from hemi tabu blong kam kolosap wan man taem hemi kam ova sea mo stap long kwarentin.”

Mr Tarivonda i talem se ol polis ofisa mo tufala hotel staff ia bae i no komplitim 14 dei kwarentin blong olketa.

“From olsem yumi stap anda long State blong Emergency, man i brekem rul i mas fesem consequence blong hem, wanem i hapen se ol grup blong Solomon ia oli oraet, i no kat saen blong flu o coronavirus,” hemi talem.

“Ol seven nasonal ia risk i low mo oli oraet mo bae oli kamaot long kwarentin tumoro moning.”

Mr Tarivonda i talem se 14 dei blong olketa i vinis tete long aftenun mbe bae oli slip tete naet bakeken blong komplitim gud from las taem oli ko long kwarentin long wan aftenun.

Hem i talem se wan brekfes seremoni bae i tekem ples tumoro moning blong handem ova ol passpot mo talem tankiu long olketa seven nasonal ia.

“Ol helt ofisiel mo National Disaster Management Office bae i stap long taem ia.”

Spokespesen blong COVID-19 i mekem spesel apil se olgeta we oli stap long kwarentin mo olgeta we oli stap wok long fasiliti blong kwarentin, oli mas oltaem respektem ol rul we kavman hemi putum i stap.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nasonal Weta: Wednesday 10 June

0

Ol aelan long Not mo sam pat blong ol sentrol aelan long kaontri bae oli kasem ren long tedei.

Vanuatu Meteorology mo Geo-Harzards Dipatmen i talem se mbe long ol nara pat blong kaontri oli sud gat wan klaodi kondisen wetem janis blon smol ren i save foldaon.

Duti Weta Fokasta long Vanuatu Meteorology mo Geo-Harzards Dipatmen i talem se fres saotis win bae i bloa truaot long grup.

Hem i talem se maximum tempereja long tedei bae hem i stap long 26 dikri daon long saot kasem 28 dikri antap long not. Minimum tempereja long tunaet hem i stap long 18 dikri daon long saot kasem 25 dikri antap long not.

Duti Weta Fokasta ia i talem se long solwora, win bae i bloa long saotis wetem spid blong 21 kasem 30 knot. Solwora bae i raf mo ko antap long 2.5 kasem 3.0 mita. Hem ia bae yumi save ekspektem ova long Saoten, Channel mo pat blong Sentrol wota. Mbe long solwora long ol nara pat blong kaontri, win bae i bloa i kam long saotis wetem spid blong 11 kasem 15 knot mo solwora i save ko antap long 1.0 kasem 1.5 mita.

  • https://radio.vbtc.vu/radiovanuatu
  • Radio Vanuatu
  • Radio Stations
  • https://radio.vbtc.vu/paradisefm
  • Paradise FM
  • Radio Stations
  • https://radio.vbtc.vu/femmefm
  • Femme Pawa
  • Radio Stations