Wednesday, July 1, 2026
23.8 C
Port-Vila
Wednesday, July 1, 2026
Home Blog Page 308

Niu incubator blong Penama Livestock

0

Ol poultri fama long Penama Provins bae oli kat kwik akses naoia blong kasem ol niu mo impruv brid blong faol.

Olgeta fama ia bae oli kasem kwik akses ia tru long wan niufala incubator we Penama Livestock Breeding Sub Senta i gat naoia.

Incubator ia we bae i stap long Saratamata long Ambae bambae hemi save hatchem wan totol blong 528 chicken egg long everi 21 days.

Developmen ia i wan milestone blong ol poultry farmer long province ia blong oli save gat ol niu mo improve chicks stret long province blong olketa.

Niufala machine ia i kam blong asistim recovery mo strengthening blong livelihood blong pipol after long disaster blong Lombenben Volkeno mo Saeklon Harold.

Daerekta long Dipatmen blong Livestock Lonny Bong mo Daerekta long Dipatmen blong Agriculture mo Rural Development, Antoine Ravo, tufala nao i handem ova niufala incubator masin ia i ko long Acting Sekreteri Jenerol blong Penama Provins, Kelly Tabi mo Penama Provincial Livestock Ofisa, Williams Douglas.

Penama Provinsel kavman i preisem kavman long help ia mo hemi asurem tufala daerekta se bambae oli mekem gud use long hem blong evri fama i benefit long hem.

Fo fisherman blong Vanuatu i stranded long Taiwan

0

I kat fo fisherman blong Vanuatu i stranded naoia long Taiwan.

Dipatmen blong Foren Afea i konfemem long VBTC tete.

Daerekta blong Foreign Affairs, Yvon Basil i talem se olketa ia oli bin stap long fishing bot blong Taiwan.

“Mifala i bin askem olketa se sapos i posibol blong oli save travel i kam daon long Australia blong save joinem repatriation flaet,”hemi talem.

VBTC i kasem toksave se repatriation flaet blong Australia bae i tekem ples long fraede wik ia.

Daerekta Basil i talem se so far ating infomeisen we oli kat naoia we i ofisiel se fo fisherman we oli stap long ol Taiwanese bot i stap naoia long Taiwan.

“Mo agent we i rikrutum olketa wetem kampani long Taiwan i stap lukaotem olketa long Taiwan.

Vanuatu Rugby League i statem bak trening

0

Vanuatu Rugby League bae i statem bak ol trening blong hem long mandei tete.

Rugby League ia i talem se bae i statem bak olgeta traning blong hem blong everi kategri.

Hem i talem se bae i statem bak ol trening blong hem anda long strik kaedlaen blong mekem sua se oli folem gud ol polisi blong Vanuatu Kavman long saed blong coronavirus. Ol polisi ia i inkludum sosol distensing we bae oli mas folem.

Rugby League ia i talem se hem i gat bigfala hop se bae oli statem bak ol kompetisen blong olgeta tu long nekis manis sapos ol otoriti i slakem ol rul blong COVID-19.

Akting Vanuatu Rugby League President, Antonio Korikalo i talem se “mifala i bin tekem wan keful aproj blong statem bak ol trening. Mo hem ia i impoten long mifala olsem wan spot we i gat wan kwik mo wan entateining impak. Mifala konsidarem mifala olsem wan sosoli responsibol okanaeseisen we hem i kontribut positifly long Ni-Vanuatu society. Mo mifala i wok akoding long ol kaedlaen blong Vanuatu Kavman olsem ol responsibol citizen.”

Hem i talem se “Yumi fojunet tumas blong stap fri long coronavirus mo bae mifala i wok naoia wetem ol releven stekholda long Vanuatu blong kobak long trening nekis wik. Mo blong statem ol 2020 kompetisen blong ol woman, man mo ol junia, taem we i safe blong ranem ol kompetisen ia.”

Rugby League ia hem i bin infomem everi klab blong hem blong kambak long trening deit ia. Mo oli bin kolem wan miting tu blong diskasem kambak blong ol trening ia. Oli bin putum tugeta wan risos pack blong asistim olgeta blong kambak long trening.

Vanuatu Rugby League Secretary General, So’o Motuliki i talem se “mifala i bin kolem wan miting wetem wan long ol impoten stekholda mo ol klab long wik ia. I gat tu pepes blong miting ia, fastaem blong infomem olgeta blong kambak long trening mo ol kaedline we i stap. Mbe tu blong konsol wetem olgeta long ol plan blong kambak long trening.”

“Mifala i nid blong mekemsua se olgeta i pat long proses mo tekem advaes blong olgeta blong mekemsua se oli sefli kambak long trening anda long ol niu kaedlaen ia. Mo tu blong mekem sua se oli pripea inaf blong kambak long trening so tat mifala i no putum ol pleia blong mifala long hae risk,” hem i talem.

Luk save nid blong ol pikinini long disasta

0

Valium nid blong wan pikinini long taem blong disasta.

Samuel Katipa, Tim Lida blong children’s dei long yia ia i talem se hemi mein mesej blong selebretem dei blong ol pikinini long yia ia.

Hemi talem se yia ia bae komiti i mekem selebreisen blong olketa pikinini long wan spesel wei mo bae oli involvem ol pikinini wetem disabiliti tu.

“Everi pikinini wetem disabiliti bae i kat janis blong pat long everi activiti we oli organisem,” hemi talem.

“Bae i stat wetem wan maj raon long town long Port Vila mo bae i kat ol danis we ol skul bae oli pefomem mo nara moa.”

Long semak taem children’s dei komiti blong yia ia bae i mekem ol helt awareness tu blong helpem ol skul pikinini blong stap sef folem COVID-19.

Samuel Katipa we i lukaotem program blong children’s dei, i talem long VBTC se ol skul pikinini mo ol peren raon long kaontri i mas harem ol helt toksave we bae i kamaot long dei blong ol pikinini.

Hemi talem se hemia long saet blong helt mo haejin long olketa skul.

“Ol priventif mesa blong COVID -19 olsem hand washing bae oli applaem tu long taem ia,” hemi talem.

“Bae i kat ol booth i set ap blong hao nao yumi save impruvum helt long olketa skul.”

Mr Katipa i talem se ol priventif mesa blong COVID -19 long kaontri hemi mas stap oltaem.

Hemi talem se hemia i impoten long ol skul pikinini blong mas folem oltaem long skul mo aotsaed long skul blong stap sef.

“Naoia wei kaontri i stap ko kolosap blong selebretem bigfala dei wei hemi 40 yia annivesari blong hem, mesej blong gud helt i wan prioriti,” hemi talem.

Vanuatu i kasem presa blong tekem bak ol seasonal wokman

Gavman blong Vanuatu i kasem plante presa long New Zealand blong tekem bak ol Recognised Seasonal Wokman.

Spokespersen blong COVID-19, Len Tarivonda i konfemem mo talem se Kavman blong New Zealand i agri blong repatriation blong ol seasonal wokman i stat long manis ia June.

Be Mr Tarivonda hemi talem se hemia bae i depend plante long kapaciti blong kwarentin we Vanuatu hemi kat.

“Yumi save tekem olketa I kambak be kwarentin nao wan isu from yumi nidim moa rum blong hotel mo sam moa man paoa blong lukaotem olketa,” hemi talem.

“Mifala understanem se plante contract blong olgeta I vinis mo sam nomo oli stap wok yet.”

Mr Tarivonda i talem se COVID-19 Advisory komiti i kat wan miting tete blong mekem wan disisen long hem.

Hemi talem se i kat wan totol blong 1,040 long olgeta seasonal wokman long New Zealand we oli stap long list blong kam bak long stej tu.

“Festaem mifala arem se 800, afta i ko long 900 mo namba i stap jenis evri taem, “Mr Tarivonda i talem.

“So namba ia nao mifala putum i stap.”

Ol fama long New Zealand i putum plante presa long kavman blong olketa blong hemi askem Vanuatu blong repatriatem ol citizen blong hem we oli holem seasonal visa mo oli stranded long New Zealand from COVID-19.

Wan sesonal wokman i talem long VBTC se hemi wantem kambak mo hemi taet nao blong wok.

“Mi wan wokman we contract blong mi i vinis mo oli bin extendem mo nawia mi stap wok long wan nara fam,” hemi talem.

“Evri dei nomo bae ol fren blong mi oli askem se wetaem bae yumi ko bak long Vanuatu?”

Seasonal wokman ia i talem se hemi wan kwesten we oli nosave se wetaem bae i gat ansa long hem.

Wan nara wokman blong New Zealand i talem se hemi hapi blong wok mo mekem moa mani mbe hemi filim se hemi taet tumas.

“Mi nidim res nao from mi wan tu we oli extendem visa blong mi,” hemi talem.

 

Nasonal Weta: Monday 15 June

0

Vanuatu bae i ekspektem patli kalodi weta wetem janis blong ren bae i foldaon long tedei.

Duti Weta Fokasta long Vanuatu Meteorology mo Geo-Hazards Dipatmen i talem se laet mo fres win bae i bloa long Is mo Saotis we yumi save ekspektem long kaontri.

Hem i talem se top tempereja long dei blong tedei hem i stap long 26 dikri daon long saot i ko kasem 30 dikri antap long not.

Minimum tempereja tedei long naet bae hem i stap long 21 dikri daon long saot i ko kasem 26 dikri antap long not.

Long solwora, win bae i bloa long Is mo Saotis wetem spid blong 21 kasem 30 knot. Solwora bae i raf wetem wan haet blong 2.5 kasem 3.0 mita, we yumi save ekspektem long ol kostol eria blong yumi.

Namba fo COVID repatriation flaet long tedei

0

Namba fo repatriation flaet blong olgeta stranded citizen mo residen bae i hapen long tedei.

Dipatmen blong Foren Afea i talem se flaet ia bae hemi kam long Fiji.

Daerekta blong Dipatment blong Foren Afea, Yvon Basil i talem se repatriation flaet blong Fiji tedei bae hemi i tekem araon 60 Vanuatu nasonal mo residen.

Daerekta ia i talem tu se ol nara repatriation flaet oli konfem vinis i stap.

“Long saed blong New Caledonia yumi stap wok yet mo posibol deit we yumi stap lukluk long hem, hem i long Mandei we i stap kam.”

“Ol arenjmen i stap kohed wetem olgeta airline mo tu wetem Kavman blong New Caledonia,” Mr Basil i talem.

Flaet blong New Caledonia ia bae i tekem samples long 57 repatriates everiwan.

Hem i talem tu se “nekis flaet we i konfem finis blong kam hem i hem ia blong Australia. Mo repatriation flaet ia bae hem i happen long namba 19 June, we hem i long nekis Friday.”

Repatriation flaet blong Australia ia bae i flaem samples long 170 pipol blong Vanuatu we oli stranded long Australia.

“Yumi wantem talem tankiu long Kavman blong Australia from hem i wan ofa we olgeta oli mekem blong oli save asistim yumi wetem repatriation flaet ia,” Daerekta Basil i talem.

VBTC i andastanem se flaet blong Australia bae hemi las repatriation flaet long fes steij blong eksasaes ia.

Seken steij blong repatriation bae i stat long fes wik blong August.

Negotiation blong Vanuatu i pat long New Zealand-Australia travel ‘bubble’

0

Kavman blong Vanuatu i stap toktok vinis blong pat long travel ‘bubble’ blong Kavman blong New Zealand mo Australia.

Travel Bubble hemi idea blong openem ol boda long ol kaontri we risk blong COVID-19 hemi low blong alawem ol pipol blong kaontri ia blong save travel i ko kam long ol kaontri ia.

Hed blong Kavman Bob Loughman i talem se i gat negosiasen vinis wetem New Zealand blong pat long Travel bubble ia.

New Zealand mo Australia tufala i bin tokbaot festaem benefit blong bubble we i blong helpem  daon fol blong ekonomi blong olgeta.

Praem Minista i talem se wetem ol negosiesen we i stap ko hed naoia, hemi assurem New Zealand se Vanuatu hemi no registarem any kes blong COVID-19, mo hemi gud blong pat long bubble ia.

Hemi talem se arenjmen ia bae hemi kam long level blong bilateral besis.

Folem ol toktok we i stap ko hed between tufala kaontri ia, bubble ia bae i hapen nomo sipos Vanuatu Kavman i akri long hem.

Online scam i kam antap bigwan

0

Vanuatu Polis Fos i talem se hemi risivim finis fulap infomeisen long scam we hemi involvem ol Ni-Vanuatu long las tu yia.

Ofis blong Vanuatu Polis Fos i talem se ol infomeisen ia, oli risivim tru long Financial Intelligence Unit.

Fulap long ol scam ia, ol local pipol oli involf long hem tru long sosol media.

Polis i faenem aot se ol pipol oli pem bigfala mani i ko long ol kampani we oli mekem kiaman promes blong sendem ol samting olsem sumsung award, mo ol jewelleries.

Vanuatu Polis Fos i talem se plante long ol peimen, ol pipol oli mekem tru long bank, Western Union mo tu ol local kontak we oli stap long Vanuatu mo stap kolektem mani.

Polis i askem long ol pipol we oli involf long ol aktiviti olsem, blong mas kam fowod blong putum wan komplen, blong save stopem ol kaen aktiviti olsem.

Polis i talem se ol komplen ia, i mas kasem Money Laundering Unit blong mekem moa investikeisen long hem.

Ol fes repatriate travela i aot long kwarentin

0

Ministri blong Helt hemi rilisim long yestete seven pipol we oli bin stap long kwarentin.

Hemi olgeta we oli repatriate i kam bak long Solomon Islands.

COVID-19 Spokspesen, Len Tarivonda, i talem se everi wan long olgeta oli no soem eni saen blong sik long taem we oli stap long 14 dei kwarentin blong olgeta.

Hemi talem se olgeta ia oli bin repatriate i kam long 27 May mo 14 dei kwarentin blong olgeta hemi en long Wednesdei, mo helt i rilisim olgeta yestete moning.

“I kat naoia 186 man mo woman we oli stap yet long kwarentin, olgeta ia oli bin repatriatem olketa long New Zealand mo Philippines,” Mr Tarivonda i talem.

Spokespesen blong COVID-19 ia, i talem se everi wan we oli stap long kwarentin oli go tru long helt jek everi dei.

Mo long nara storian, i kat ova 270 pipol yet i stap blong karem bak olgeta i kam long kaontri folem fes  repatriation we bai i en long manis ia June, hemi fokas plante nao long ol stranded citizen mo Residen.

Daerekta blong Dipatmen blong Foren Afea, Yvon Basil i talem se i gat 149 citizen blong Vanuatu long Australia, long Fiji i kat araon 60 mo long New Caledonia i kat 61 pipol.

Daerekta Basil hemi talem se long Australia, kavman hemi stap negosiet naioa wetem ol airline abaot ol kos, mo bai oli repatriate tru long Pacific Humanitarian Pathway.

Mr Basil i talem se wan rod we ol pacific kaontri oli save yusum blong save muvum aot quik taem ol citizen blong hem.

“Long Fiji hemi stap long semak proses,” hemi talem.

“New Caledonia bai negosieisen hemi go hed wetem ol local kavman blong olgeta folem klos releisensip we oli kat wetem Vanuatu, mo oli akri blong help wetem some fand mo negosieisen i go hed blong wan flaet we hemi sud hapen long wiken ia.”

Daerekta Yvon Basil hemi konfemem long VBTC se i kat ol stranded Ni-Vanuatu tu long Europe, US, Taiwan, China mo sam nara kaontri.

“Advaes i go long olgeta pipol konsen blong faenem wan koneksen flaet i go long Australia sapos oli wantem kambak, be long taem naoia ol citizen mo residen ia oli orait nomo,” hemi talem.

“Mo long saet blong olgeta seasonal wokman long Australia mo New Zealand, oli stap long seken plan blong repatriation we bai hemi stat long manis August.”

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  • https://radio.vbtc.vu/radiovanuatu
  • Radio Vanuatu
  • Radio Stations
  • https://radio.vbtc.vu/paradisefm
  • Paradise FM
  • Radio Stations
  • https://radio.vbtc.vu/femmefm
  • Femme Pawa
  • Radio Stations